POBJEDNICI NATJEČAJA KULTURA U FOKUSUMario Periša :: prije 7 godina
Na fotografski natječaj Kultura u fokusu 2016, koji je organiziran uz potporu Grada Zagreba i sponzorstvo nagradnog fonda PBZ banke na platformi mediapitch.com pristiglo je 920 fotografija od 130 autora.
Žiri u sastavu :
Draženka Jalšić Ernečić (Muzej grada Koprivnice, ) ,Janko Belaj (osnivač fotozine.org, ULUPUH), Robert Gojević (BLUR magazine), Hrvoje Gržina (Hrvatski državni arhiv), Mario Periša (Sveučilište Sjever) , izabrao je pobjednike natječaja po kategorijama te ukupnog pobjednika natječaja:
1. u kategoriji 'Portret umjetnika':
Saša Četković. Portret primabalerine Zlatica Stepan Bašić (pojedinačni portret); koja je i pobjednička fotografija natječaja Kultura u fokusu.
2. u kategoriji 'Kazališne, filmske i plesne umjetnosti'
Filip Gržinčić. Generalna proba plesne predstave 'Break a leg' skupine Flame, Rijeka
3. u kategoriji 'koncertna fotografija/glazbene manifestacije'
Roberto Pavić. Koncert grupe Zakk Wylde u zagrebačkoj Tvornici Kulture
4. u kategoriji 'galerije, muzeji, izložbe, muzejske akcije, performace',
Snježana Bratanović. Izložba 'Nikola Tesla Čovjek budućnosti', CD Ljubljana
Galeriju nominiranih radova za nagradu možete pogledati na linku: http://mediapitch.com/news/59
Čestitamo pobjednicima po kategorijama, te posebne čestitke upućujemo Saši Ćetkoviću, ukupnom pobjedniku natječaja.
Osvrt: Draženka Jalšić Ernečić
Živimo u vremenu u kojem se bilijuni fotografija dnevno dijele on line. Autori tih fotografija utapaju se u anonimnosti mnoštva, različitih prostornih, društvenih, ekonomskih i kulturnih slojeva i krugova. Svaka ozbiljnija kvantifikacija i prosudba složenija je no ikada, a metode koje koristimo u prosudbenim procesima slojevite su i vrlo često osobne. Worholovih petnaest minuta slave svedeno je na stotinke sekunde, a pitanje kulture (i umjetnosti) vrlo često nije u fokusu mainstreem medija. Barem ne na ovim našim medijskim prostorima. Kultura je najčešće izvan fokusa, hermetična, kodirana i većini potencijalnih korisnika nerazumljiva. Upravo medijem fotografije, kultura se nastoji približiti svojim korisnicima, dekriptirati ideje i poruke na način na koji je Magnumov fotograf Elliott Ervitt naglasio kako je 'Smisao fotografije i u tom da stvari ne moraš objašnjavati riječima.'
Kultura komuniciranja među ljudima nikada nije bila podložnija promjenama kao danas, a fotografija je postala opće prihvatljivi način i jezik komuniciranja. Kultura komunikacije postala je vizualna, a jezik fotografije podložan nepredvidljivim tehničkim i tehnološkim prevratima i nepredvidljivim viralnim utjecajima društvenih medija.Od primijenjene umjetnosti postala je narodna umjetnost, a suvremeni fotografi, posebno oni fokusirani na područje kulture i umjetnosti svoj su rad prisiljeni svoditi na čistu esenciju, ono bitno. Razlog tomu leži u činjenici da između fotografije snimljene pametnim telefonom ili skupim profesionalnim fotoaparatom na prvi pogled i nema neke velike razlike. Svatko tko posjeduje mobitel spletom sretnih okolnosti u određenom trenutku može postati fotoreporter, odnosno fotograf. Biti na pravom mjestu u pravo vrijeme onaj je odlučujući trenutak. Ako tu tvrdnju stavimo u kontekst natječaja 'Kultura u fokusu', svatko tko je ove godine bio na nekom kulturnom, događanju, koncertu, otvorenju izložbe, muzejskoj akciji, prisustvovao bilo kojem obliku izvedbenih umjetnosti ili bio u društvu umjetnika, potencijalni je kroničar kulture. Usprkos toj tvrdnji postoji paradigma koja ide u prilog profesionalnoj fotografiji i fotografima, a to su umijeće i znanje, koje osim poznavanja tehnike, tehnologije i pravila struke, podrazumijevaju i poznavanje finih nijansi jezika fotografije. Prepoznavanje trenutka, čitanje slike, poznavanje značenja i važnosti fotojournalizma na području kulture baca posebno svjetlo na nacionalnu kulturu općenito. U tom smislu godišnji natječaj Mediapitch: Kultura u fokusu 2016. svoju je misiju promicanja fotografije i kulture uspješno odradio, s tim da se kao dodatna vrijednost izdvojila činjenica u kojoj sloboda odabira, stila i načina izražavanja nema granica.
Ako se osvrnemo na godinu koja je ostala iza nas očima fotografa koji su na natječaj prijavili svoje fotografije, u mogućnosti smo evocirati i naglasiti važnost kulturnih događanja, mjesta i osoba koje su obilježile proteklu godinu, a koje smo pratili na najrazličitijim platformama za dijeljenje fotografije, od Facebooka, Twittera do Instagrama ili bili prisutni svjedoci vremena u svojoj fizičkoj pojavnosti; bili na otvorenju izložbe, performansu, baletu, koncertu ili kazališnoj predstavi. Važno je naglasiti kako smo osim stvarnih konzumenata kulturnog čina (događaja) vrlo često bili konzumenti vizualne predodžbe o istomu, sudionici simulacruma kulture u fokusu, u kojemu fotografija oblikuje vizualne obrasce i načine gledanja na kulturu i umjetnost općenito.
Činjenica je kako na natječaj 'Kulture u fokusu 2016' zasigurno nisu pristigle slike nekih doista važnih kulturnih događanja nacionalne razine, no to je više pitanje slučajnog odabira onih koji su se na natječaj prijavili. Ovom je prilikom 'Kultura u fokusu' oblikovala vlastiti vizualni prostorno – vremenski isječak s namjerom kvalitativne i realne prosudbe onog što smatramo fotografskom kulturom koja se danas uči automatski, na razini površnog prepoznavanja sadržaja i učestalih ikonografskih obrazaca.
